Podcasts

Nina Skočak (moderatorica) je vodila razgovor s Damirom Medvedom i Damirom Juričićem sa Sveučilišta u Rijeci.

Prema podacima o broju novoinstaliranih solarnih elektrana u Hrvatskoj, vidljiv je pomak u dobrom smjeru. Sve više građana zainteresirano je za vlastitu solarnu elektranu kao i proizvodnju energije. No to je tek prvi korak. A drugi korak bi bio udruživanje građana koji imaju solarnu elektranu u jednu energetsku zajednicu. No zašto su za građane energetske zajednice važne? Udruživanjem malih proizvođača električne energije moguća je razmjenu viškova energije unutar te zajednice. Onaj tko je previše proizveo, može svoj višak energije ponuditi susjedima. „Udruživanje u energetsku zajednice znači za njezine članove zaštitu od rizika promjene cijene električne energije“, naglasio je Damir Juričić s Ekonomskog Fakulteta u Rijeci. Dugoročno gledano to znači da će članovi zajednice imati stabilnu i nisku cijenu električne energije.

Dr. Damir Medved sa Sveučilišta u Rijeci iznio je zanimljivo iskustvo iz Belgije gdje Vlada građanima slabijeg imovinskog statusa financira solarne elektrane i na taj način im dugoročno pomaže. Medved ne skriva razočaranje što naša Vlada – u želji da ublaži energetsku krizu, ponovno kroji mjere koje dugoročno gledano nisu održive.

Po prvi put u podcastu „Riječ na E“ ugostili smo gošću iz susjedstva, iz Srbije. Riječ je o Snežani Radojčić, osobi koja godinama putuje biciklom.

Snežana priznaje da kao mlada osoba nije voljela putovati “Putovanja su za mene bila kroz knjige, kroz poezuju. Nisam razumjela zašto bih putovala negdje.“

No nakon uključivanja na „cikloputnički“ portal njezin pogled na putovanja se mijenja. Prve cikloputnike iz Europe ugostila je kod sebe, i tek kroz razgovore s njima dobila je vjetar u leđa za svoje prvo putovanja biciklom. I evo kaže Snežana „…12 godina kotrljam se biciklom po zemlji“.

Razgovor sa Snežanom Radojčić o održivim putovanjima vodila je naša moderatorica Nina Skočak, poslušajte ga.

Prema Europskom zelenom planu Europa će do 2050. godine postati prvi klimatski neutralan kontinent!

Puno je izazova i posla pred nama da bi se ovo postiglo. No, ključno je što Europski zeleni plan stavlja naglasak na kružno gospodarstvo. Dakle, svi bismo se trebali distancirati od linearnog načina ekonomije koja u prijevodu kaže „kupi stvar, pa kad ti ne treba, baci je“, prema kružnoj ekonomiji u kojoj stvari koje više ne trebamo, možemo podijelimo s drugima ili im dati novu vrijednost kroz prenamjenu. Naša moderatorica Nina Skočak razgovarala je s Mariom Muntom sa Sveučilišta u Zagrebu o Europskom zelenom planu, a taj razgovor poslušajte u novoj seriji podcasta Riječ na E.

Temu najnovijeg Podcasta riječ na E potaknuo je naš slušatelj Marko Kovačić, koji je htio saznati što je to greenwashing? Tragom njegove ideje moderatorica Podcasta „Riječ na E“ Nina Skočak razgovarala je o ovoj temi s Tenom Lavrenčić, aktivisticom i modnom novinarkom. Tena u našem podcastu priznaje da je sve teže prepoznati proizvod koji je zaista napravljen na održiv način od onoga koji se samo kao takav prodaje. No kako ona kaže „etičnost je blisko povezana s održivim poslovanjem“. S pravom se u ovom kontekstu postavlja pitanje možemo li mi kao potrošači utjecati na te promjene ili promjene moraju doći od strane vlasti...

O ovoj temi voditeljica Podcasta “Riječ na E” Nina Skočak razgovarala je s dvojicom sugovornika Mladenom Domazetom i Vedranom Horvatom iz Instituta za političku ekologiju. Gosti su istaknuli da je odrast jedan noviji koncept koji pokušava sagledati mogućnosti življenja u društvu blagostanja, no koje se ne temelji na kontinuiranom ekonomskom rastu. Važno je naglasiti da će upravo Zagreb krajem kolovoza i početkom rujna 2023. biti domaćin velikog međunarodnog kongresa na temu odrasta. Više o odrastu poslušajte u najnovijoj seriji našeg Podcasta.

Ove godine zagrebački ured zaklade Friedrich Ebert proveo je edukaciju djelatnica o održivom poslovanju kojom je započela transformacija u eko zeleni ured. “Proces započinje snimkom stanja u samom uredu, najprije se gleda zatečeno stanje te u daljnjem koraku radi analiza kako bi se vidjelo u kojim područjima se poslovanje može popraviti” rekla je Tihana Veljačić, suosnivačica platforme TheGreenHub, koja je provela edukaciju. Ako želite saznati koji su koraci potrebni, odnosno koje su konkretne specifičnosti eko zelenog ureda, polušajte cijeli razgovor s Tihanom Veljačić i Ninom Skočak, moderatoricom podcasta Riječ na E.

DAVID PEJIĆ – najbolji je ekološki poljoprivrednik u Europi u 2022. godini prema mišljenju Europske komisije. Nina Skočak, moderatorica Podcasta Riječ na E razgovarala je s njim te ju je na početku razgovora zanimalo kada se odlučio baviti eko poljoprivredom.

„Načela i ideje eko poljoprivrede su mi bile bliske od malih nogu, jer sam odrastao u takvoj obitelji...“ kaže David Pejić. Eko imanje Zrno preuzeo je prije par godina te je kroz projekte s timom uspio ostvariti zacrtane planove. Kako David kaže „Zrno ima četiri proizvodne aktivnosti: poljoprivredna proizvodnja, prerada voća i povrća u ekološke proizvode, pekarstvo, te certificirani eko restoran“. Trenutačno imaju preko 150 certificiranih ekoloških proizvoda, a ono što je izuzetno važno naglasiti je da imaju zaokružen sustav, dakle od sadnje, proizvodnje voća i povrća do stavljanja proizvoda na tržište, odnosno korištenja istog u vlastitom restoranu. 

Na pitanje što je bio ključ uspijeha, odnosno podrška koju je dobio, David Pejić odgovara da je jasna razvojna politika presudna, što podrazumijeva dobar zakonodavstveni okvir. Na primjer Zagrebačka županija je u sklopu razvojne poljoprivredne politike definirala cilj da želi imati 100 % poljoprivrednih površina pod ekološkim uzgojem do 2030. godine. Ambiciozno ali ostvarivo! Na svom imanju David redovito provodi edukaciju. Edukacija je izuzetno važna, smatra on. Danas kada se potrošaču nude brojni eko i zdravi proizvodi, važno je znati prepoznati što je greenwashing a što nije. A kako kupci mogu prepoznati ekološki proizvod, poslušajte u Podcastu Riječ na E.

„Ja uvijek kažem da sam na putu održivosti. Svaki dan je izazov i učenje.“ kaže Ivana Biočina koja se zadnjih par godina posvetila održivosti u modi, te izgradila Institut održive mode sa sjedištem u Koprivnici. Za početak Ivana se usudila napraviti ono o čemu neki samo maštaju, svoj rodni veliki grad zamijeniti manjim, što je u skladu s održivim načinom života koji osobno zagovara. Ivana u svojoj radionici izrađuje serije održive odjeće uglavnom od postojećih i zaboravljenih materijala poput stoljetnog lana ili organskog pamuka.

Ivana smatra da nam je „potrebna nova priča o konzumiranju. Trebamo napraviti veliki otklon od starog sistema proizvodnje. Zato je potrebno mnogo kreativnosti. Danas se pojam održivosti već počeo koristiti kao isprazan pojam, jer se na stari sustav samo stavlja neka „sjajna značka“ i to se naziva održivost, bez da se srž mijenja. Dakle, puno je posla“.

Poslušajte u cijelosti Podcast s Ivanom Biočinom te saznajte nešto i o svojim navikama odijevanja.

„Mi se nalazimo u globalnoj krizi, ne samo energetskoj krizi...Ali svaka kriza je i prilika... Bit će zaista izazovno izaći iz krize. Ali teška vremena rađaju jake ljude i ti jaki ljudi trebaju i moraju donijeti promjenu, kaže Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i savjetnik Predsjednika za energiju i klimu u razgovoru o energetskoj tranziciji s Ninom Skočak, moderatoricom podcasta Riječ na E.

Nadalje Domac iznosi kako u Hrvatskoj još uvijek nismo dovoljno svjesni našeg sjajnog potencijala prirodnih izvora energije. Budućnost naše zemlje Domac vidi u oslanjanju na vlastitu energiju, stoga je za Hrvatsku važno usredotočiti se na obnovljive izvore energije.

Kako se u medijima zadnjih mjeseci moglo čitati postoje krugovi koji zagovaraju izgradnju novog bloka nuklearne elektrane Krško. Domac te špekulacije smatra rješenjima iz čarobnog štapića. „No, treba znati da novi blok Krškoga će koštati između 8 i 10 milijardi eura, te da će trebati između 10 i 20 godina da se on napravi. Prema tome to nije čarobni štapić i to nije dinamika koja nama treba”  zaključuje Julije Domac.

Vezano za pomoć građanima od strane vlasti, Domac smatra da univerzalna rješenja nisu dobra, nego treba voditi brigu o socijalno ugroženima i ranjivim skupinama građana, njih treba zaštititi od energetskog siromaštva raznim mjerama. „Ne možemo ulagati ogromna sredstva da rušimo cijenu energije svima jednako, time šaljemo krivu poruku. Time šaljemo poruku da energiju ne treba štedjeti, da opterećenje klime zbog izgaranja fosilnih goriva nije bitno, odnosno zanemarivo i tako ne stvaramo investicijsku klimu, niti svjetonazorsku, stoga se promjene neće dogoditi. Mi moramo čuvati ranjive građane ali moramo istovremeno čuvati industriju i gospodarstvo” zaključuje Domac.

Vezano za primjere dobre prakse Domac navodi Njemačku u kojoj građanska energija iznosi 30%, dakle to je energija čiji su vlasnici građani i mali poduzetnici, dok je kod nas postotak građanske energije oko 1%. „Dakle mi tek počinjemo taj naš put da građani budu investitori“ kaže Domac. U tom kontekstu Domac podsjeća da je Hrvatska po broju sunčanih sati među najboljima u Europi, a po broju instaliranih elektrana su samo dvije zemlje u Europskoj uniji slabije od nas.

Informativno, zanimljivo i važno je poslušati ovaj razgovor s Julijem Domcem.

Ljeto je. Hrvatska je puna turista. Sretni smo kad oborimo još jedan rekord u broju noćenja. Sretni smo jer će sezona biti bolja od prošle. Ali...

Može li turizam zasnovan na ovoj vrsti očekivanja i dalje rasti? Koje bi mogle biti posljedice?

O održivom turizmu s Milenom Radošević, dugogodišnjom suradnicom programa Eco domus u Istri razgovarala je moderatorica podcasta Riječ na E Nina Skočak. Ključno u tom kontekstu kako kaže Milena je promjena paradigme od masovnosti i brzog profita prema kvaliteti usluga i zadovoljstvu ljudi. No ima tu još bitnih činjenica... zato poslušajte cijeli podcast o održivom turizmu u Hrvatskoj.

Mladi i ekološki aktivizam tema je razgovora koji je Nina Skočak, moderatorica podcasta Riječ na E vodila s Lukom Gudekom iz organizacije Green European Foundation.

U ovom razgovoru doznat ćete što je Luku potaknulo na aktivizam oko zelenih tema, te na koji način ga je to oblikovalo i utjecalo na njegove životne odluke.

„Naši gradski bazeni višak energije iz vlastite solarne elektrane redovito predaju u mrežu" ponosno kaže zamjenica gradonačelnika Koprivnice Ksenija Ostriž u razgovoru o održivosti njezinog grada. Među  europskim gradovima Koprivnica po pitanju natječaja javne nabave prešišala je švedski grad Malmö, što vjerojatno nije poznato široj javnosti. Ksenija Ostriž smatra da je participacija građana ključna za uspjeh. Tako su u Koprivnici, gradu od 30.000 stanovnika, nedavno proveli veliku ankete među građanima, na koju je odgovor dalo čak 1.000 osoba. Anketa je obuhvaćala sve teme važne za život građana u gradu. Neki odgovori građana su ipak gradske vlasti duboko zabrinule. „Bili smo iznenađeni nekim izrazima nezadovoljstva. No, to sve će sada proći kroz dodatni filter fokus grupa s ciljem da najbolje i najkvalitetnije prijedloge uvrstimo u strateške ciljeve razvoja našeg grada“, kaže Ksenija Ostriž kojoj je komunikacija s građanima ključ uspjeha. Važno je grad napraviti što boljim mjestom za život, obuhvatiti što više različitih segmenata, pa tako mame poduzetnice u Koprivnici imaju pravo na godinu dana besplatnog vrtića za svoju djecu. Mladim obiteljima se nude povoljne parcele za gradnju. Potiču se sve vrste kreativne industrije, koja ima visoke prihode uz minimalan utjecaj na okoliš. Za kraj, topla preporuka da odete u Koprivnicu i uvjerite se sami u njihove primjere za održiv način života u manjem gradu – a prije toga svakako poslušajte Podcast riječ na E.

Stiglo je proljeće, svježina se osjeća u zraku, stabla su zelena a cvrkut ptica oko nas. Nina Skočak, moderatorica podcasta Riječ na E, razgovarala je s čovjekom koji je posadio preko tisuću stabala. „Potaknut katastrofom u Černobilu 1986. odlučio sam se učiniti nešto za planetu Zemlju, te sam tako počeo saditi drveće u Zagrebu“ kaže Vladimir Dimić, čovjek o kojem je snimljen i dokumentarac „Čovjek i drvo“.  On uvijek drveće sadi sam. Na početku, prvih desetak godina je to radio u potpunoj tajnosti. Preobučen u uniformu lokalnog komunalnog poduzeća sadio je drveće po gradu. „Prijatelji su mi za rođendan poklanjali sadnice“ hvali se Vladimir. Kaže da je i dva puta priveden od strane komunalnog redara, prijavili su ga susjedi zbog sadnje. Ipak srećom nije platio kaznu. „Smatram da drveće priča. Ja sa svojim drvećem pričam. Ono voli mene i ja njega volim.“ kaže Vladimir Dimić. Razgovor s ovim zanimljivom čovjekom poslušajte u našem podcastu Riječ na E.

„Najvažnija je infrastruktura: staze, garaže za bicikle, širina staza kao i njihova povezanost, ali važne su i promotivne akcije“ kaže Ivan Nemet iz udruge Sindikat biciklista u razgovoru o biciklima i njihovoj ulozi kao prijevoznom sredstvu.

Gradovi na sjeveru Hrvatske su svakako dobri primjeri gdje veći broj građana koristi bicikle, no posebno je zanimljivo da se glavni grad Slovenije, Ljubljana, našao u vrhu prijestolnica za vožnju biciklom. Jeste li znali da se 5% svih putovanja u Hrvatskoj odvija na biciklu? Jeli to puno ili malo u usporedbi s drugim zemljama? Kakva je biciklistička infrastruktura u Hrvatskoj i ima li napretka po ovom pitanju? Kako potaknuti građanke i građane da češće voze bicikl? Odgovore na ova pitanja poslušajte u podcastu Riječ na E s moderatoricom Ninom Skočak.

Hrvatska u mnogočemu nerijetko slovi kao zemlja neiskorištenog potencijala. Takvo što se može reći i za polje obnovljivih izvora energije. U razgovoru s ekološkim aktivistom i direktorom udruge EKO Kvarner Vjeranom Piršićem govorili smo o solarnim potencijalima Hrvatske te važnosti korištenja solarne energije. „Najlošija Hrvatska u kontekstu solarizacije, a to je Međimurje, najsjeverniji dio, bolja je od najbolje Njemačke a to je Bavarska“ kaže Vjeran Piršić, te je stoga izuzetno važno iskoristiti komercijalne i ekološke argumente za postavljanje što većeg broja fotonaponskih elektrana koje proizvode struju.  Međutim izuzetno je važno naglasiti da  vlasnici fotonaponskih elektrana trebaju  biti građani i građanke Republike Hrvatske a ne velike kompanije, kao što je to slučaj s vjetroelektranama.

Postavlja se pitanje zašto je hrvatska politika do sada po pitanju solarizacije bila tako troma? Zašto Hrvatska kaska za manje osunčanim zemljama i gradovima? Koji su potencijali i prednosti solarne energije? Što proces solarizacije donosi prosječnim građanima?

Poslušajte novu seriju Podcasta Riječ na „E“ njemačke zaklade Friedrich Ebert i pronađite odgovore na ova i slična pitanja o solarizaciji Hrvatske te ključnoj ulozi građanki i građana u energetskoj tranziciji.

U prvoj epizodi poslušajte razgovor s Marinom Matijević, osnivačicom platforme „Ja bolji građanin“. Doznajte kako pravilno razvrstati otpad. Pitanje na koje brojni građani traže odgovor. No, još važnije, poslušajte kako možete smanjiti otpad koji proizvodite svaki dan. Odgovore na ova pitanja za vas je istražila Nina Skočak, moderatorica podcasta Zaklade Friedrich Ebert - Riječ na „E“.